preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Roditelji

 

http://www.mozaik-knjiga.hr/preporuceni-naslovi-za-djecu-i-mlade

 

 

 

 

ČITAJMO I LJETI!!

http://skole.hr/dobro-je-znati/odgoj?news_id=16272

Poticanje djece na čitanje za vrijeme školskih praznika

Autor: Dora Jelakovic

 

NOVE KNJIGE ZA RODITELJE, veljača 2019.:

 

Slikovni rezultat za disciplina bez straha

Disciplina bez straha

Kako steći poštovanje  naše djece, a ne izgubiti njihovo povjerenje
Sve rane veze s vanjskim svijetom, svi uzbudljivi i zavodljivi objekti koje tek treba razumjeti, osnova su poslušnosti. Ništa od tih radosno-samopotvrdujucih aktivnosti i osjecaja dijete nije steklo a da se pogledom na mamu ili tatu nije uvjerilo – da je ovaj svijet sasvim u redu, da se u to moze pouzdati, da mu se ništa ne moze dogoditi. Pa mama ili tata su tu! Dakle, komu djeca vjeruju spremnije nego ocu i majci i koga dozivljavaju “snaznijim”, svjesno i nesvjesno? Uostalom, ona to cine i tada kada njihovo ponašanje ne upucuje ni na jedan od tih pozitivnih osjecaja- dakle, još s dvanaest ili trinaest godina. Ona se mogu duriti ili biti glasna, no u svakom se terapijskom iskustvu ipak prikriveno, ispostavi sljedece: tatu se dozivljava sasvim velikim i nadmocnim. Ponekad se ta nadmocnost mora zanijekati, mora joj se suportstaviti; mnogi konflikti nastaju upravo stoga što je u djecjoj podsvijesti tata usidren kao neizmjerno mocan. Kada je ta “mocna usidrenost” povezana s pozitivnom slikom oca, s ocem-zaštitnikom, tada je i za jednog dvanaestogodišnjaka ili trinaestogodišnjaka svijet još u redu – kao što je to na sasvim elementaran nacin bio za dvogodišnjaka ili trogodišnjaka.
 
Slikovni rezultat za bez rukavica

BEZ RUKAVICA

Bruno Šimleša

Ova je knjiga posvećena svima koji život ne žele doživljavati kao generalnu probu i ne mire se s onim što ih ne zadovoljava. Posvećena je svima koji traže odgovore, a ne izgovore i žele svoj život posvetiti ljubavi!
Često nam je jasna teorija, ali imamo problema s praksom. Znamo što bismo trebali napraviti u životu, ali ne znamo kako. Upravo zato postoji ova knjiga! Bruno Šimleša, autor bestselera “Škola života” i “Ljubavologija” piše o tome što je za njega duhovnost, kako razviti trajno samopouzdanje te harmonične ljubavne, prijateljske i obiteljske odnose.

U knjizi odgovara i na pitanja zašto se teško mijenjamo i najčešće učimo samo na bolnim iskustvima te zašto zdrav i otvoren um, spreman na kritičko promišljanje, vrijedi jednako kao i zdravo i otvoreno srce. Posebnu čar ovoj knjizi daju provokativna pitanja čitatelja na koja je autor odgovarao, kako drugačije nego – bez rukavica.

Dio knjige su i autorove novinske kolumne kojima je pridodao i mnoge dosad neobjavljene tekstove, a u kojima hrabro i bez zadrške progovara o kontroverznim društvenim pitanjima.  Knjiga je originalno objavljena 2012. godine pod nazivom “U rukavicama mi je ionako prevruće”, a ovo je novo i dopunjeno izdanje!

 

 


 

"Djeca trebaju dvije stvari

                                    od svojih roditelja: korijenje i krila."

                                                          Johann Wolfgang von Goethe


sa Školskog portala Školske knjige

Djeca radije čitaju tiskane knjige nego digitalne

petak, 19. listopada 2018.

Smatra se da je vjerojatnije da će djeca čitati ako se štivo nalazi na nekom elektroničkom uređaju poput iPada ili Kindlea. Međutim, istraživanja pokazuju da to nije nužno istina.

Djeca radije čitaju tiskane knjige nego digitalne

U istraživanju u kojem su sudjelovala djeca u dobi od četiri i pet godina, koja su imala redovit pristup uređajima koji imaju svojstvo e-čitača (poput Kindlea, iPadova i mobilnih telefona) nisu svoje uređaje koristila za čitanje – a to je bio slučaj čak i kod djece koja svakodnevno čitaju knjige. Istraživanje je također pokazalo da će dijete manje čitati što će imati pristup većem broju uređaja.

Dakle, zaključak je da će uporaba uređaja za e-čitanje zapravo spriječiti djecu da čitaju te da oni još uvijek radije čitaju tiskane knjige.

Ovakva se otkrića poklapaju s prethodim istraživanjima koja su usmjerena na čitalačke navike tinejdžera. Naime, dok su neki učenici uživali u čitanju knjiga na elektroničkim uređajima, većina s pristupom ovim tehnologijama nije ih upotrebljavala redovito u ovu svrhu. Štoviše, najstrastveniji čitatelji često nisu čitali digitalne knjige.

ZAŠTO MISLIMO DA DJECA RADIJE ČITAJU NA EKRANIMA?

Popularna je pretpostavka da mala djeca radije čitaju na ekranima. Najpoznatiji je zagovornik ove ideje pisac Marc PRENSKY, koji je 2001. skovao termin digitalni urođenici.

On opisuje mlade ljude kao osobe koje imaju visok stupanj digitalne pismenosti i jedinstvenu sklonost za čitanje na ekranima.

Međutim, mladi ljudi nemaju jedinstven niz vještina, a tvrdnja da više vole ekrane nego knjige nije poduprta istraživanjima.  

Unatoč tome, proteklih je godina ovaj mit već imao utjecaja na odluke u vezi s nabavkom knjiga u školama i javnim knjižnicama, ujedno u Australiji i SAD-u, a neke su knjižnice čak odlučile odstraniti sve tiskane knjige kao odgovor na sve veću potražnju za e-knjigama.

Tim postupkom knjižnice mladim ljudima zapravo ograničuju pristup njihovu preferiranom modu čitanja, što bi moglo loše utjecati na to koliko često čitaju.

Mladi je sve veći pristup uređajima dostupan primjenom tehnologije u školskim programima, a roditelji su suočeni s agresivnim marketingom velikih korporacija koje ih primoravaju da ostanu u tijeku s obrazovnim tehnologijama kod kuće.

Škole su motivirane povećati uporabu uređaja, dok se informacijska i komunikacijska tehnologija promiče kao opća sposobnost koju učenici moraju pokazati u svakom predmetnom području u kurikulu.

Ovakvo promicanje rekreacijskog čitanja koje je temeljeno na ekranima vrlo je snažno, ali „stoji na klimavima nogama”.

ZAŠTO ĆE UČENICI RADIJE ČITATI TISKANE KNJIGE?

Čitanje na uređajima putem aplikacije ostavlja više mogućnosti da učenik bude ometen, jer ima mogućnost prebacivanja između aplikacija.

Za učenike koji već imaju poteškoća s pažnjom neposredne nagrade, poput uzimanja pauze od čitanja zbog igranja igrice, lako mogu nadjačati potencijalno dugoročne koristi čitanja.

Digitalna pismenost također bi mogla biti problem. Da bi se koristili uređajem za čitanje knjiga, djeca moraju znati kako se koristiti svojim uređajima u svrhu čitanja knjiga.

Ona moraju znati kako legalno pristupiti besplatnim materijalima za čitanje, aplikacijama poput Overdrivea ili mrežnih stranica poput Projecta Gutenberg.  

SAVJETI KOJI ĆE VAM POMOĆI DA POTAKNETE SVOJE DIJETE DA ČITA

Istraživanja pokazuju da je čitanje knjiga mnogo učinkovitiji način za poboljšanje i zadržavanje vještina pismenosti, za razliku od čitanja drugih vrsta tekstova. Međutim, međunarodno istraživanje kaže da mladi čitaju sve manje knjiga. 

Iako postoji vrlo mala vjerojatnost da će djecu opremanje uređajima koji imaju svojstvo e-čitanja ohrabriti da čitaju, niz je strategija, poduprtih istraživanjima, koje mogu pomoći ohrabriti djecu da uzmu knjigu u ruke. One uključuju:

  • Biti viđen dok uživate u čitanju. U ovoj studiji  razvidno je da mnogo učenika nije znalo vole li njihovi učitelji zaista čitati. Učitelji koji su često čitali potaknuli su neke učenike da češće čitaju te da pokažu interes za širi spektar knjiga.
  • Stvorite (i redovito se njime koristite) prostor za čitanje  kod kuće i u školi. Glasni zvukovi, loše osvjetljenje i brojne distrakcije ne će pomoći pružiti ugodno iskustvo čitanja te će vjerojatno dovesti do frustracije.
  • Ohrabrite redovito tiho čitanje knjiga u školi i kod kuće. Omogućiti djeci vrijeme za čitanje u školi ne potiče samo rutinu čitanja, već bi to mogla biti jedina prilika koju dijete ima za čitanje knjiga koje je samo odabralo.
  • Nastavite poticati svoje dijete i svoje učenike da čitaju iz užitka. Iako znamo da djeca s vremenom izgube interes za knjige, u nekim slučajevima to može biti zbog izostanka ohrabrenja nakon što djeca već mogu samostalno čitati. To dovodi do toga da djeca pogrešno pretpostavljaju da za njih čitanje više nije važno. Međutim, čitanje je važno i za djecu i za odrasle kakio bi izgradili i zadržali svoje vještine pismenosti.

…………………………

NAPOMENA

  • AUSTRALIJA: portal The Conversation neovisni je izvor vijesti i stavova iz akademske i istraživačke zajednice. Njihov tim profesionalaca surađuje sa sveučilištima i istraživačkim institutima te stručnjacima koji svoje znanje žele podijeliti sa širom publikom.
  • Izvor: theconversation.com

 

NIKAD NE ODUSTAJTE OD KNJIGE, ONA IMA VIŠESTRUKU KORIST

Mladi koji odrastaju okruženi knjigama poboljšavaju svoje čitalačke, matematičke i tehnološke vještine

ponedjeljak, 29. listopada 2018.

Odrastao sam okružen knjigama i uvijek sam smatrao da sam od toga imao veliku korist. Stoga vodim računa o tome da djeca koja su dio mog života također imaju knjige i često ih darujem drugima.

Mladi koji odrastaju okruženi knjigama poboljšavaju svoje čitalačke, matematičke i tehnološke vještine

Ova želja da djecu okružim knjigama nije samo u mojoj glavi; nedavna je studija pokazala da djeca koja odrastaju uz velike kućne knjižnice poboljšavaju svoje čitalačke vještine, unaprjeđuju primjenu matematičkih vještina na svakodnevni život kao i uporabu digitalne tehnologije.

Izgleda da je čitanje dar koji nikad ne prestaje davati.

KNJIGE IMAJU CJELOŽIVOTNI UTJECAJ

Studija objavljena u časopisu Social Science Reserach prikupila je podatke od 160 tisuća odraslih osoba iz 31 zemlje koje su sudjelovale u Programu za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih (PIAAC) između 2011 i 2015. godine. PIAAC mjeri vještine odraslih u tri kategorije:

  • pismenost
  • računanje
  • digitalna pismenost.

Sudionici su bili u dobi između 25 i 65 godina.

Od sudionika se tražilo da procijene koliko je knjiga bilo u njihovim kućama kad su imali 16 godina. Prosječna je brojka u studiji bila 115 knjiga, ali stvarni su brojevi varirali od zemlje do zemlje.

Turski su sudionici u prosjeku imali oko 27 knjiga, Norvežani 212, a djeca u Ujedinjenom Kraljevstvu 143.

Studija je otkrila da su osobe koje su bile okružene većim brojem knjiga postizale bolje rezultate na PIAAC-ovim procjenama.

„Izlaganje adolescenata knjigama integralni je dio društvenih praksi koje njeguju dugoročne kognitivne kompetencije poput pismenosti, računanja i IKT vještina”, napisali su autori studije.

„Odrastanje uz kućne knjižnice poboljšava vještine odraslih u tim područjima, a ne može se pripisati koristima koje su stekli roditeljskim ili vlastitim obrazovanjem.”

Domovi su morali imati otprilike 80 knjiga da bi to imalo ikakav utjecaj na djecu. Rezultati pismenosti pogotovo su se poboljšali kad je bilo dostupno više knjiga, dok je poželjan učinak postignut s otprilike 350 knjiga. Vještine računanja poboljšale su se na sličan način. Rješavanje problema s digitalnim tehnologijama također se poboljšalo, ali rezultati nisu bili tako visoki kao kod onih iz pismenosti ili računanja.

Pristup knjigama također je pomogao premostiti obrazovne razlike. Oni koji su odrasli bez mnogo knjiga u kući i stekli sveučilišne diplome postigli su otprilike iste rezultate kao i oni koji su imali pristup većim kućnim knjižnicama i završili samo devetogodišnje školovanje. „Stoga, što se pismenosti tiče, čini se da čitanje knjiga u adolescenciji nadoknađuje dobar dio prednosti koju daje formalno obrazovanje”, tvrde istraživači.

„Kao što je i očekivano, obrazovanje, zvanje i aktivnosti čitanja kod kuće snažni su indikatori superiorne pismenosti gotovo svugdje u svijetu”, rekla je dr. Joanna SIKORA s Australskoga nacionalnog sveučilišta, jedna od autorica studije. „Međutim, koristi izlaganja adolescenata knjigama očito su mnogo šire od onoga što ovi rezultati pokazuju. Rano izlaganje knjigama u obiteljskom domu važno je zbog toga što su knjige integralni dio rutina i praksi koje pojačavaju cjeloživotne kognitivne kompetencije.”

……..

NAPOMENA

  • SAD: Mother Nature Network najposjećenija je online mreža vijesti i informacija povezanih s okolišem i odgovornim življenjem. Portal MNN osmišljen je za ljude koji žele svijet učiniti boljim mjestom.
  • Izbor: mnn.com

 

https://www.mnn.com/family/family-activities/stories/having-lots-books-kid-helps-later-life


 

Današnja djeca ne čitaju jer su naučila da je čitanje dosadno, nezanimljivo, naporno i nekorisno. Isto kao što su naučili ne voljeti čitanje, mogu ga naučiti voljeti, a ovdje je 15 stvarno dobrih razloga za to:

http://zasto bi djeca trebala čitati knjige?

 


 

Zašto je dobro da djeca čitaju dječje časopise?

 

Dječji časopisi nude dodatni materijal za čitanje jer sadrže kraće književno-umjetničke tekstove kao što su crtica, priča, basna i bajka. Čitanjem dječjih časopisa učenici uočavaju sličnosti i razlike između racionalnog i iracionalnog, neposredno usvajaju obilježja fabule i zakonitosti pripovijedanja o nekom događaju. Mnogi tekstovi govore o životnim vrijednostima i važnosti njegovanja tih vrijednosti. Sadržaji u dječjim časopisima pisani su standardnim književnim jezikom Tako učenici uočavaju na konkretnom primjeru uvažavanje pravopisne i gramatičke norme. Dijete koje čita dječje časopise razvija naviku čitanja kao važan segment čitalačke kulture.

http://www.mozaik-knjiga.hr/prvi-izbor


 

PREPORUČENI POPIS LITERATURE (za roditelje):

 

Phelan, Thomas W.: 1-2-3 uspjeh: učinkovita disciplina za djecu od 2 do 12 godina

Sullo, Robert A.: Učite ih da budu sretni

Srebot, Renata i Menih, Kristina: Putovanje u tišinu: igre i vježbe

                                                             opuštanja za djecu od 4 do 12 godina

Stanić, Ivica: Zašto vaše dijete...?(31 odgovor na 31 pitanje)

Gruden, Zdenka i Vladimir: Dijete- škola- roditelj

Dennison, Paul E. i Gail E.: Brain Gym: priručnik za obitelj i edukatore

Willis, Mariaemma i Kindle Hodson, Victoria: Otkrijte stil učenja Vašeg djeteta

McGrow, Jay: Životne strategije za tinejdžere

McGrow, Jay ::      :   Zatvaranje pukotine:strategije za zbližavanje roditelja i tinejdžera

 

 

"Samo je jedan kutak svemira koji možemo

sigurno popraviti - to smo mi sami."  ( A. Huxley)

                                                                                                                       

 


Preporučeni popis knjiga i slikovnica za prvašiće:

Baronian, J. B.: Figaro mačak koji je hrkao
Bauer, Lj.: Tri medvjeda i gitara
Videk, N.: Pismo iz Zelengrada 
Petiška, E.: Najbogatiji vrabac na svijetu
Hercigonja, Ž.: Poštar Zeko Brzonogi
Petrlik Huseinović, A.: Plavo nebo
Junaković, S.: Dome, slatki dome
Prosenjak, B.: Miš
Škrinjarić, S.: Plesna haljina žutog maslačka
Iveljić, N.:Božićna bajka
Horvat-Vukelja, Ž.: Hrabrica ili Kako je Perica postao hrabar
Horvat-Vukelja, Ž.: Zdenko Slovojed
Mravunac, L.: Dječak u zvjezdanim čizmama
Sigsgaard, J.: Pale sam na svijetu
Kovačević, H.: General Kiro Miš

Na stranicama Knjižnica grada Zagreba možete pročitati i kratki opis pojedine slikovnice!

http://www.kgz.hr/default.aspx?id=2613

 


 

" Nitko nije slučajno postao dobar, vrlinu treba učiti."                  Seneka


 

ZA RODITELJE KOJI VOLE ČITATI

http://citajknjigu.com


Savršenih roditelja nema. Ima samo onih koji osvješćuju svoje pogrješke i nastoje ne ponavljati ih i ... onih drugih.

(iz knjige Nosi li dobre roditelje roda? Maje Ljubetić, Profil 2012.)




Tražilica




e-Dnevnik


Kontakti


Raspored zvona


Oglasna ploča

Kalendar
« Listopad 2019 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji


Koliko je sati?


micro:bit


Dabar


Korisni linkovi
LINO VIŠEBOJAC
 • LINO

Dnevni tisak

Za roditelje i učenike

Časopisi
 • BUG
 • Drvo znanja

Učilica



Brojač posjeta
Ispis statistike od 31. 1. 2014.

Ukupno: 294913
Ovaj mjesec: 6251
Ovaj tjedan: 2237
Danas: 141




preskoči na navigaciju