Biti hrabar znači zaštititi sebe i druge od loših stvari na internetu. Ako vidiš nešto neprimjereno, uvredljivo ili opasno, važno je reagirati!

Kako biti hrabar online?

• Prijavi loše ponašanje – Ako netko širi laži, vrijeđa ili zlostavlja, obavijesti odraslu osobu.
• Ne boj se tražiti pomoć – Ako se osjećaš nesigurno, razgovaraj s roditeljima ili učiteljima.
• Podrži druge – Ako vidiš da nekoga vrijeđaju, pruži mu podršku.
• Ne odgovaraj na provokacije – Zlostavljači žele izazvati reakciju, najbolje je ne odgovarati i blokirati ih.
• Koristi “Red Button” – Ako naiđeš na ozbiljan problem, prijavi ga putem sigurnosnih alata.

Biti hrabar znači ne prešutjeti nepravdu i brinuti o sebi i drugima na internetu!

Dan sigurnijeg interneta obilježava se svake godine drugog utorka u veljači i posvećen je promicanju sigurnog i odgovornog korištenja interneta, posebno među djecom i mladima. Internet nam pruža brojne mogućnosti za učenje, zabavu i komunikaciju, ali istovremeno donosi i određene opasnosti. Među najvećim rizicima su lažni profili, krađa osobnih podataka, prijevare, nasilje na internetu (cyberbullying) te širenje netočnih informacija.

Kako bismo se zaštitili, važno je koristiti jake i jedinstvene lozinke, ne dijeliti osobne podatke s nepoznatim osobama, paziti što objavljujemo na društvenim mrežama i ne otvarati sumnjive poveznice. Također, ako doživimo neprimjerene poruke ili uznemiravanje, trebamo se obratiti odrasloj osobi od povjerenja, poput roditelja ili učitelja.

Internet može biti sigurno i korisno mjesto ako ga koristimo odgovorno i s oprezom. Na Dan sigurnijeg interneta potičemo jedni druge na promišljeno ponašanje online i gradimo bolju digitalnu budućnost!

Računalne mreže omogućuju povezivanje uređaja i razmjenu informacija na daljinu. Koristimo ih za pristup internetu, dijeljenje podataka, suradnju i komunikaciju. Danas su vrlo popularne aplikacije za razmjenu poruka, koje nam omogućuju brzo i jednostavno slanje tekstualnih poruka, slika, videa i glasovnih poruka.

Viber i WhatsApp spadaju među najčešće korištene aplikacije za dopisivanje. Omogućuju individualne i grupne razgovore, glasovne i videopozive te dijeljenje datoteka. Grupni razgovori su korisni za obiteljske, školske ili prijateljske grupe, ali treba paziti na pravila ponašanja.

Poruke trebaju biti kratke i jasne, bez prekomjernog korištenja naljepnica, emotikona ili dugih tekstova. Također, važno je paziti na rječnik i uvijek biti ljubazan i poštovati druge sudionike u razgovoru. Internet komunikacija treba biti ugodna i sigurna za sve!

Prije nego dijeliš tuđe podatke ili slike, uvijek trebaš tražiti dopuštenje. Također, nisu sve informacije na internetu točne – uvijek ih treba provjeriti na pouzdanim stranicama. Djeca smiju otvoriti Facebook profil tek s 13 godina, a i tada trebaju biti oprezna.

Pristojno ponašanje na internetu jednako je važno kao i u stvarnom životu. Koristi ljubazan rječnik, ne viči pisanjem VELIKIM SLOVIMA i poštuj druge. Rad u sigurnom okruženju znači da koristimo zaštićene stranice, jake lozinke i ne dijelimo privatne podatke s nepoznatima. Svi zajedno možemo učiniti internet sigurnijim mjestom!

Računalne mreže nam pomažu u svakodnevnom životu jer omogućuju brzu razmjenu podataka, komunikaciju, dijeljenje informacija i suradnju. Korištenjem mreža možemo jednostavno pronaći informacije, slati poruke i koristiti različite internetske usluge.

U našoj školi koristimo školsku računalnu mrežu, koja se zove eduroam. Kako bismo se povezali na nju, moramo znati naziv mreže i lozinku. Školska mreža nam omogućuje siguran i brz pristup internetu za učenje i rad.

Postoje javne (otvorene) i privatne mreže. Javne mreže, poput onih u kafićima ili trgovačkim centrima, dostupne su svima, ali nisu uvijek sigurne. Privatne mreže, poput kućnih ili školskih mreža, zaštićene su lozinkom i koriste ih samo određeni korisnici. Zato je važno znati kako se sigurno povezivati na mreže i paziti gdje dijelimo svoje podatke.

Zapamti ikone za bežičnu i žičnu vezu!

Nekada su se podaci i informacije tražili u knjigama, enciklopedijama i novinama, a ljudi su ih često dobivali i razgovorom s drugim osobama. Danas, zahvaljujući računalnim mrežama i internetu, informacije možemo pronaći brže i lakše.

Računalna mreža je skup povezanih računala koja mogu međusobno razmjenjivati podatke i komunicirati. Ovisno o veličini i lokaciji, računalne mreže mogu biti:

• PAN (Personal Area Network) – mala mreža koja povezuje uređaje blizu jednog korisnika, npr. računalo i pametni telefon.
• LAN (Local Area Network) – povezuje računala u jednoj školi, uredu ili kući.
• WAN (Wide Area Network) – povezuje računala u različitim gradovima i državama.

Najveća računalna mreža na svijetu je internet, koji povezuje milijarde uređaja širom svijeta.

Na internet se možemo povezati na različite načine:

• Žičnim povezivanjem – pomoću mrežnog kabela.
• Bežičnim povezivanjem (Wi-Fi) – pomoću bežičnog signala.
• Mobilnim internetom – koristeći mobilne podatke preko SIM kartice.

Korištenjem interneta možemo brzo pronaći informacije, komunicirati i surađivati s drugima, ali je važno paziti na sigurnost i odgovorno se ponašati online.

U programu Scratch, likovi mogu razgovarati pomoću naredbi za govor i razmjenu poruka.

Kako likovi razgovaraju?

• Koriste naredbe za prikaz teksta (npr. “Reci” ili “Pitaj i čekaj odgovor”).
• Razmjenjuju poruke kako bi pokrenuli određene radnje.

Donošenje odluka
Tijek izvođenja naredbi može ovisiti o ulaznim vrijednostima. Na primjer, lik može odabrati različite odgovore ovisno o tome što osoba napiše.

Kombinacijom razgovora i uvjeta likovi mogu sudjelovati u interaktivnim pričama i igrama.

Radno okruženje u Scratchu sastoji se od nekoliko dijelova:

• Pozornica – prostor gdje se likovi kreću i izvode radnje.
• Likovi – objekti koji mogu imati različite uloge u programu.
• Blokovi naredbi – koriste se za programiranje ponašanja likova.
• Područje skripti – prostor gdje se slažu blokovi i stvaraju programi.

Donošenje odluka u Scratchu omogućuje likovima da reagiraju na različite situacije.

• Uvjetne naredbe (Ako… onda… i Ako… onda… inače…) omogućuju programu da provjeri uvjete i izvrši odgovarajuće radnje.
• Ulazne vrijednosti (poput odgovora osobe) mogu utjecati na tijek programa i ponašanje likova.

Pomoću ovih alata možeš stvarati interaktivne priče, igre i simulacije.

Danas pišemo provjeru o prošlosti i što nam donosi tehnologija.

Sretno! 🙂

Kada netko napravi pjesmu, sliku, video ili neki drugi sadržaj, to postaje njegovo autorsko djelo. Autorska prava štite takav rad i određuju tko ga smije koristiti.

Važno je koristiti slike, glazbu i druge materijale samo ako imamo dopuštenje autora. Postoje posebne stranice na kojima se mogu preuzeti slike i glazba za slobodno korištenje. Također, neki autori stavljaju vodeni žig na svoja djela kako bi ih zaštitili od neovlaštenog korištenja.

Uvijek je važno poštovati tuđi trud i biti odgovoran u korištenju sadržaja s interneta!

Portfolio je zbirka naših radova i postignuća. Kada ga čuvamo u digitalnom obliku, zovemo ga e-portfolio. U njega možemo spremati dokumente, slike, videozapise i druge materijale.

E-portfolio možemo pohraniti lokalno na računalu ili u oblaku, što nam omogućuje pristup s bilo kojeg uređaja. Kako bi sve bilo uredno i lako dostupno, važno je organizirati spremanje u podmape.

Ako koristimo Microsoft 365, svoj e-portfolio možemo spremiti u OneDrive, gdje će naši radovi biti sigurni i organizirani!

Uređivanje teksta

Pisanje može biti rukopisno, ali na računalu koristimo tipkovnicu. Daktilografija ili strojopis označava brzo i točno tipkanje bez gledanja u tipkovnicu.

Deseteroprstno pisanje znači korištenje svih prstiju za tipkanje, što omogućuje brži unos teksta. Osnovni položaj ruku nalazi se na srednjem redu tipkovnice, gdje prsti miruju dok ne pritisnu tipku. Vježbanjem možemo postati brži i precizniji u tipkanju!

Roboti su strojevi koji mogu obavljati razne zadatke umjesto ljudi. Humanoidni roboti izgledom i pokretima podsjećaju na ljude.

Roboti se sastoje od senzora, umjetne inteligencije, računala i softvera, što im omogućuje da prepoznaju okolinu i donose odluke. Koriste se u industriji, medicini, obrazovanju i svakodnevnom životu.

U Hrvatskoj postoji nekoliko humanoidnih robota, poput STEMI-ja, edukacijskog robota koji pomaže učenicima učiti programiranje ili Viktorije, u Zračnoj luci Franje Tuđmana u Zagrebu.

Tehnologija nam pomaže u svakodnevnom životu, a koristimo je gotovo u svemu što radimo. Aplikacije i programi omogućuju nam komunikaciju, učenje i zabavu. 

Računala su neizostavan alat u mnogim zanimanjima – učitelji ih koriste za nastavu, liječnici za dijagnostiku, a znanstvenici za istraživanja. Programeri stvaraju nove programe i aplikacije, a poduzetnici koriste internet za online kupovinu i poslovanje. Profesionalni sportaši koriste pametne satove za praćenje rezultata i zdravlja, često uz pomoć Bluetooth tehnologije.

Tehnologija olakšava život ljudima – mobilni asistenti odgovaraju na pitanja, a virtualna stvarnost (VR) omogućuje nam nova iskustva. Omogućuje da uđemo u digitalni svijet i doživimo ga kao da smo stvarno tamo. Koristimo VR naočale koje nam prikazuju slike iz svih smjerova, a ponekad i posebne rukavice ili kontrolere za kretanje i upravljanje objektima.

Gdje se koristi VR?

• U igrama – omogućuje nam da se krećemo u igri kao da smo unutra.
• U medicini – liječnici vježbaju operacije u sigurnom okruženju.
• U industriji – pomaže u dizajniranju i testiranju proizvoda.
• U obuci – piloti treniraju u VR simulatorima.

VR nas može odvesti u prošlost, svemir ili čak u svijet mašte!

Ljudi su u prošlosti živjeli jednostavno, koristeći prirodne materijale za izradu oruđa. Prva oruđa bila su kamena sjekira i koplje, a kasnije su otkrili metal i počeli izrađivati čvršće alate.

Razvoj mehanike i strojeva
Mehanika je grana znanosti koja proučava kretanje i sile. Razvojem mehanike nastali su strojevi, koji su ljudima olakšali posao. Prvi strojevi radili su na vodu, vjetar ili snagu mišića, a kasnije su otkriveni parni strojevi.

Važni izumi kroz povijest

• Leonardo da Vinci (15. stoljeće) – nacrtao prve ideje za leteće strojeve i robote.
• Otkriće vodene pare (18. stoljeće) – stvoreni su parni strojevi, što je omogućilo razvoj vlakova i tvornica.
• Električna energija (19. stoljeće) – izum električnog motora omogućio je rad mnogih uređaja.
• Računala i čipovi (20. stoljeće) – računala su promijenila način rada i života.

Razvoj robota i robotike
Roboti su nastali u 20. stoljeću kako bi pomogli ljudima u industriji, medicini i istraživanjima. Danas ih koristimo u tvornicama, bolnicama, pa čak i u svemiru! Robotika je znanost koja proučava izradu i programiranje robota.

Budućnost donosi još pametnije robote koji će nam pomagati u svakodnevnom životu!