Projekt „Podcast u nastavi jezika“ ima za cilj povezati suvremene digitalne alate s nastavom
hrvatskoga jezika. Podcast se koristi kao kreativni i komunikacijski oblik učenja koji potiče
učenike na aktivno izražavanje, istraživanje i dijeljenje znanja. Namjena projekta je
približiti učenicima medij podcasta kao edukativnog i kreativnog alata,
omogućiti učenje jezika kroz praktičnu primjenu i digitalne tehnologije te
razvijati komunikacijske, jezične i digitalne kompetencije učenika.
Školski projekt osmislile su i s učenicima provode nastavnica Nikolina Zanetti i Martina Nenadović Lneniček.

Premijera školskih podcasta

Učenici pakračke škole premijerno predstavili
podcaste o povijesti hrvatskoga jezika

Projekt „Podcast u nastavi jezika“ povezao digitalne alate, istraživački rad i nastavu hrvatskoga jezika

U utorak, 17. ožujka 2026., u prostoru Spahijskog podruma u Pakracu održana je premijera
školskih podcasta pod nazivom „Povijest hrvatskoga jezika kroz učeničke podcaste“ koje su tijekom školske godine pripremali učenici Osnovne škole braće Radića Pakrac.
Premijera je upriličena u sklopu obilježavanja Dana hrvatskoga jezika, koji se u Hrvatskoj
tradicionalno održavaju od 11. do 17. ožujka.
Program je započeo uvodnim riječima domaćina, nakon čega su nastavnice predstavile ideju i
ciljeve projekta. Potom je učenica Ana Belac, inače voditeljica podcasta, upoznala okupljene
s detaljima projekta te predstavila nazive dosad snimljenih i planiranih epizoda. Publika je
imala priliku poslušati nekoliko odabranih podcasta.
Nakon slušanja uslijedio je kratak razgovor u kojem su učenici govorili o procesu nastanka
podcasta – od istraživanja i pisanja scenarija do snimanja i montaže. Premijera je pokazala kako se povijest jezika može približiti učenicima na suvremen i zanimljiv način.
Projekt je realiziran u suradnji s ravnateljicom Gradske knjižnice Pakrac Monikom Lucić Fider
čime je još jednom potvrđena važnost suradnje škole i knjižnice u promicanju jezika, kulture i
znanja u lokalnoj zajednici.
TV reportažu možete pogledati OVDJE.

Snimljena četvrta epizoda školskog podcasta

Povijest hrvatskoga jezika kroz stoljeća

U četvrtoj epizodi našega podcasta bavimo se razdobljem nakon Drugoga svjetskog rata, kada je pitanje jezika u Jugoslaviji postalo ne samo kulturno nego i političko pitanje. U razgovoru s jezikoslovcem Željkom Jozićem, kojega je u podcastu utjelovio Ivor Jendrašić, objašnjavamo tri važna događaja koji su snažno obilježili položaj hrvatskoga jezika u drugoj polovici 20. stoljeća:

  • Novosadski dogovor (1954.) – pokušaj stvaranja zajedničkog standardnog jezika Srba i Hrvata te dogovor o zajedničkom pravopisu, ravnopravnosti pisama i izgovora.
  • Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika (1967.) – važan dokument
    kojim su hrvatske kulturne i znanstvene ustanove zatražile pravo na uporabu imena hrvatski jezik i ravnopravnost svih jezika u Jugoslaviji.
  •  *Hrvatski pravopis iz 1971. („londonac“) * – pravopis koji su napisali Stjepan Babić, Božidar Finka i Milan Moguš, a koji je zbog političkih razloga bio zabranjen te je kasnije objavljen u Londonu.

    Ova epizoda donosi pregled jednog složenog razdoblja u kojemu su se jezik, politika i nacionalni identitet snažno isprepletali.

    Poslušajte OVDJE novu epizodu i saznajte kako su ti događaji oblikovali razvoj i položaj hrvatskoga jezika.

Snimljena treća epizoda školskog podcasta

Učenici 7. razreda nastavili su rad na školskom projektu „Podcast u nastavi jezika“ te snimili treću epizodu serijala „Povijest hrvatskoga jezika kroz stoljeća“.

U ovoj epizodi učenici su nas odveli u 19. stoljeće, u vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda. Kroz zamišljeni razgovor s Ljudevitom Gajem predstavili su okolnosti u kojima se tada nalazio hrvatski jezik te važnost preporodnog pokreta za njegovo oblikovanje i razvoj. Poseban naglasak stavljen je na Gajevu pravopisnu reformu, uvođenje jedinstvenoga slovopisa te pokretanje novina koje su širile preporodne ideje.

Učenici su kroz razgovor istaknuli i doprinos drugih važnih preporoditelja te događaje koji su doveli do proglašenja hrvatskoga jezika službenim jezikom 1847. godine.

Podcast je pripremila i vodila učenica Ana Belac, koja je razgovor vodila jasno i sigurno.

Lik Ljudevita Gaja utjelovio je Toma Lukić dok je snimanje podcasta ponovno odradila Hana Senci.

Za scenografiju su također bili zaduženi isti učenici kao u prethodnim epizodama.

Čestitamo učenicima na trudu, kreativnosti i uspješnoj realizaciji još jedne epizode te se veselimo nastavku serijala!

Video možete pogledati OVDJE.

Snimljena prva epizoda školskog podcasta iz serijala: “Povijest hrvatskoga jezika kroz stoljeća

U okviru dodatne nastave hrvatskoga jezika učenici 7. razreda prvom epizodom započeli su s realizacijom školskog projekta „Podcast u nastavi jezika“ Prva je to epizoda školskog podcasta u serijalu nazvanom “Povijest hrvatskoga jezika kroz stoljeća”.
Tema prve epizode bila je: „Počeci – prvi rječnici i gramatike“.

Podcast je pripremila i vodila učenica Ana Belac. Razgovor je vodila samouvjereno i jasno povezujući zanimljive povijesne činjenice u cjelinu. Lik Fausta Vrančića uvjerljivo je utjelovio Tin Černušak, a u ulozi Bartola Kašića bio je Ivor Jendrašić. Obojica su se odlično snašla u interpretaciji povijesnih osoba govoreći o nastanku prvoga hrvatskog rječnika i prve hrvatske gramatike.

 Kreativna i tehnička ekipa

Projekt ne bi bio potpun bez vrijednog rada dodatne skupine učenika:

  • Lucija Lapaš samostalno je izradila kostime, izražavajući iznimnu kreativnost i osjećaj za povijesni izgled.
  •  Scenografiju su pripremali sljedeći učenici: Paula Bralo, Erika Plavček, Toma Lukić i Stefan Lenče koji su prostoru dali pravi ugođaj.
  •  Snimanje podcasta vješto je odradila Hana Senci brinući se da zvuk i organizacija snimanja budu na visokoj razini.

Mentorstvo

Projekt su vodile i podržale nastavnica hrvatskoga jezika Martina Nenadović Lneniček te nastavnica likovne kulture i voditeljica filmske skupine Nikolina Zanetti koje su usmjeravale učenike u pripremi sadržaja, govorne izvedbe, vizualnog izgleda i tehničke izvedbe podcasta.

Zahvaljujući njihovoj podršci i suradničkom radu učenika, projekt je uspješno povezao jezično-povijesni sadržaj s kreativnim i medijskim izražavanjem.

 

O čemu govori prva epizoda?

U epizodi su učenici istražili i predstavili:

  • život i rad Fausta Vrančića, autora prvog hrvatskog petojezičnog rječnika (1595.) i poznatog izumitelja
  • njegov doprinos leksikografiji te ideje poput Homo volansa – letećeg čovjeka
  • djelo i putovanje Bartola Kašića, autora prve gramatike hrvatskoga jezika (1604.)

Uz odličnu pripremljenost i glumačku izvedbu, učenici su na pristupačan način predstavili jedno od najvažnijih razdoblja hrvatske jezične povijesti.

Čestitamo svim učenicima na predanom radu i izvrsnom rezultatu. Veselimo se sljedećoj epizodi serijala!

 Pogledajte epizodu u nastavku.

BookTube- Dan kada su oživjele knjige

Za BookTube kanal Mjeseca hrvatske knjige ove godine smo sudjelovali u dva izazova – Kreativni videonatječaj za učenike: Dan kad su knjige oživjele u kojemu su učenici mogli pokazati što se događa kada se svjetovi knjiga i stvarnosti sudare i kada mašta preuzme glavnu ulogu. U izazovu ‘Dan kad su knjige oživjele’, samostalnim videouradkom Ana Belac dočarava stvarne likove iz knjiga: 

”Odjednom likovi više nisu samo riječi, oni su postali stvarni. Knjige su oživjele. Knjižnica je sada mjesto gdje se okupljaju svi likovi iz bajki,a djeca u knjižnicu trče s osmjesima. U ovom filmu knjižničarka otkriva tajnu koja joj je promijenila život, a sada je vrijeme da Vama ovaj film promijeni pogled na svijet.”

Snimljena druga epizoda školskog podcasta iz serijala:

U okviru dodatne nastave hrvatskoga jezika učenici 7. razreda nastavili su rad na školskom projektu „Podcast u nastavi jezika“ te snimili drugu epizodu serijala pod naslovom „Ozaljski jezično-književni krug“.

U ovoj epizodi učenici su nas vratili u 17. stoljeće i predstavili djelovanje ozaljskoga kulturnog kruga koji je imao važnu ulogu u razvoju hrvatskoga književnog jezika. Kroz zamišljeni razgovor s povijesnim osobama prikazali su nastojanja Petra Zrinskoga, Katarine Zrinski, Frana Krste Frankopana i Ivana Belostenca da se oblikuje jedinstveni hrvatski jezik temeljen na prožimanju čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga narječja.

Podcast je pripremila i vodila učenica Erika Plavček koja je razgovor vodila sigurno i jasno povezujući povijesne činjenice s književnim stvaralaštvom.

Snimanje podcasta ponovno je odradila Hana Senci.

Likove su utjelovili:

  • Petar Zrinski – Ivor Jendrašić
  • Katarina Zrinski – Lucija Lapaš
  • Fran Krsto Frankopan – Tin Černušak
  • Ivan Belostenec – Toma Lukić

Poseban naglasak epizode bio je na Zrinsko-frankopanskoj uroti i tragičnom pogubljenju 30. travnja 1671. godine, ali i na trajnoj poruci njihova djelovanja sažetoj u poznatoj misli:
„Navik on živi ki zgine pošteno.“

Čestitamo svim učenicima na ozbiljnom pristupu, kreativnosti i uspješnoj realizaciji druge epizode. Veselimo se nastavku serijala!

Poslušajte epizodu u nastavku.

BookTube- – Razgovor sa školskom knjižničarkom Anitom Pavlečić

Druga epizoda donosi pogled iz naše škole — učenica Ana Belac razgovarala je s Anitom Pavlečić, školskom knjižničarkom, o svakodnevnim izazovima i ljepotama rada s djecom i mladima. Tema razgovora bile su navike čitanja, uloga knjižničara u razvoju informacijske pismenosti te načini na koje školska knjižnica postaje siguran i poticajan prostor za učenje, druženje i istraživanje.

Projekt je učenicama omogućio da se okušaju u ulozi voditeljica, novinarki i tehničke podrške. Kroz taj proces razvile su komunikacijske, istraživačke i medijske vještine te stekle iskustvo koje nadilazi učionicu.

BookTube- Razgovor s Monikom Lucić Fider

U prvoj epizodi gošća je bila Monika Lucić Fider, ravnateljica Gradske knjižnice Pakrac — prvog hibrida knjižnice i muzeja u Hrvatskoj, smještenog u povijesnom prostoru Spahijskog podruma. Učenicama je približila kako izgleda rad u takvom inovativnom okruženju koje spaja knjižničnu djelatnost, muzejske zbirke, kulturnu baštinu i multimediju. Govorila je o važnosti očuvanja kulturnog identiteta, ali i o tome kako suvremene knjižnice mogu postati interaktivni prostori koji privlače sve generacije.

Video možete pogledati OVDJE.

Skip to content