preskoči na sadržaj
Hrvatski jezik

Priprema za natjecanje Vijest ima dokument u privitku

U  priloženim dokumentima su vam testovi i rješenja iz 2015. i 2016. god.

 

  :: opširnije :: 


objavio: Vesna Nemet  datum: 30. 1. 2017. 12:06

Dinko Šimunović, Alkar

Učenici 8.b razreda tijekom mjeseca listopada bili su izuzetno aktivni. Pročitali su pripovijetku Dinka Šimunovića Alkar te se pripremili za dvosat lektire. 

  :: opširnije :: 


objavio: Maja Farkaš  datum: 11. 11. 2016. 14:24

PARK PRIRODE PAPUK - 6.r. - TERENSKA NASTAVA

U ponedjeljak 24.10.2016. godine svi šesti razredi išli su na izlet u Park prirode Papuk. Krenuli smo u osam sati ujutro.

Prvo smo posjetili sklonište za napuštene pse na Bučju. Vidjeli smo puno pasa koje smo mogli i nahraniti. Vožnju smo nastavili do Parka prirode Papuk. Kada smo stigli, imali smo malo slobodnoga vremena koje smo iskoristili za trčanje i igru. Nakon toga smo krenuli u obilazak. Pješačili smo oko pet minuta do velikog, prekrasnog slapa. Voda je prskala na sve strane, a mi smo uživali. Potom smo prošetali pored jezera u kojima su plivale ribe i divlje patke. Obišli smo i grobno mjesto grofa Jankovića. Ulazili smo po grupama u spilju u kojoj su bili šišmiši. Neki su se malo uplašili. Nakon još jednog kratkog odmora zaputili smo se prema Voćinu. U Voćinu smo obišli crkvu Majke Božje u kojoj se nalazi slika Gospe od utočišta. U suvenirnici smo si priušitili nekoliko sitnica i oko pet sati poslijepodne već smo bili u Pakracu.

Izlet je bio zanimljiv i naučili smo puno toga što nismo znali o Parku prirode Papuk i voćinskoj crkvi.

 

Magdalena Dumančić, 6.D

  :: opširnije :: 


objavio: Maja Farkaš  datum: 11. 11. 2016. 13:05

Učenici 7.a i 7.d razreda uživali su na satovima lektire

Svaki učitelj hrvatskoga jezika barem se jedanput susreo s izazovom motiviranja svojih učenika za čitanje pojedinih lektirnih djela. I dok se, primjerice, Dahlov roman Charlie i tvornica čokolade već samim naslovom nameće kao štivo koje plijeni pozornost i onih manje revnih čitača, tako postoje i takozvana „nepopularna“ književna djela koja zahtijevaju angažiranost učitelja u motivaciji učenika za njihovo čitanje. Svjesni smo koliko je čitanje višestruko korisno (bogaćenje rječnika, razumijevanje sebe samoga i svijeta oko sebe, uživljavanje u uloge, uživanje i dr.). Potaknuta izuzetno lošim razultatima iz područja čitalačke pismenosti koje su prezentirali voditelji Pisa projekta na jednom od Županijskih stručnih vijeća, odlučila sam primijeniti nove metode za razvoj čitateljskih kompetencija učenika.

Na popisu lektire 7.a razreda za siječanj našla se kratka socijalna pripovijetka V. Novaka Iz velegradskog podzemlja, a na popisu 7.d razreda kratka pripovijetka V. Nazora Voda. Obje pripovijetke, među dječjom čitalačkom publikom, slove kao nepopularne i dosadne zbog dugih i, kako oni kažu, nepotrebnih opisa, stoga sam učenicima odlučila ponuditi drugačije zadatke.

Učenici  7.a razreda dobili su zadatak pripremiti se za uloge u sudnici (sudac, sudski službenik, tužiteljstvo sa svjedocima, optuženi s odvjetnikom i svjedocima te porotnici). Na satu lektire svi su bili jako uzbuđeni, no nakon početne treme vrlo su se uspješno snašli u svojim ulogama. Reakcije učenika  nakon završetka sudnice bile su izuzetno pozitivne, bili su oduševljeni svojim radom, kao i njihova učiteljica.

Učenici 7.d razreda su u obliku TV vijesti prikazali sadržaj pripovijetke Voda i problematiku kojom se ona bavi, a to su dvije elementarne nepogode, nestašica vode na otoku Braču i tuča na samome kraju pripovijetke. Učenici su na prvome satu lektire dobili zadatke po skupinama (voditelji vijesti, reporteri, prognoza, intervju mještana, dramatizacija, oslikavanje krtica za logo vijest, i dr.), a drugi sat, kao rezultat toga rada, dobili smo cjelovite TV vijesti u proizvodnji 7.d razreda. Fotografije i video uratke pogledajte u nastavku.

Pohvaljujem sve svoje učenice i učenike na odlično obavljenom poslu.

Čestitam!                                                                                 

                                                                                               Učiteljica: Martina Nenadović Lneniček

   

  :: opširnije :: 


objavio: Martina Nenadović Lneniček Vlatka Bakarić  datum: 8. 2. 2016. 10:40

Županijsko natjecanje iz hrvatskoga jezika 2015. u Jakšiću

U srijedu 4. ožujka 2015. u Osnovnoj školi Mladost u Jakšiću održano je županijsko Natjecanje iz hrvatskog jezika. Našu Školu predstavljali su sedmaši Kristina Zednik, Martina Tomić i Bruno Pjerobon te osmašice Stela Sarić i Renata Špiranec.

Izvrsno drugo mjesto u kategoriji sedmih razreda ostvarila je Kristina Zednik osvojivši 61 bod, Martina Tomić osvojila je četrnaesto, a Bruno Pjerobon osamnaesto mjesto.

U kategoriji osmih razreda učenica naše Škole, Stela Sarić, osvojila je također izvrsno drugo mjesto sa 83/90 boda, a Renata Špiranec s 52 boda osvojila je dvanaesto mjesto.

 

                                   Čestitamo našim učenicima na sjajnim rezultatima!

  :: opširnije :: 


objavio: Maja Farkaš  datum: 11. 3. 2015. 13:15

LiDraNo 2015. - županijska razina

Dana 3. veljače 2015. godine OŠ Dragutina Lermana u Brestovcu bila je domaćin županijske smotre LiDraNo 2015.

Našu Školu, u kategoriji dramskih izraza, predstavljao je osmaš  Bruno Rehak monologom Tomislav Brandt, moj otac; Leo Feldvebel literarnim radom Zima u mome kraju te petašica Tea Major također literarnim radom, pjesmicom Ljeto. 

Ponosni smo na naše učenike koji su pristojno i primjereno predstavili našu Školu na smotri LiDraNo 2015. godine.

  :: opširnije :: 


objavio: Maja Farkaš  datum: 11. 3. 2015. 12:22

LEKTIRA, veljača, osmaši Vijest ima dokument u privitku

Osmaši!

U prilogu možete preuzeti lektirna djela u pdf formatu. 

 

8. C - August Šenoa, Prosjak Luka - 25. veljače 2015. (SRI)

8. D - Dinko Šimunović, Alkar - 26. veljače 2015. (ČET)

  :: opširnije :: 


objavio: Maja Farkaš  datum: 29. 1. 2015. 19:38

Državno Natjecanje iz hrvatskoga jezika u Šibeniku

Državno Natjecanje iz hrvatskoga jezika održano je od 6. do 8. svibnja 2014. u Šibeniku u Gimnaziji Antuna Vrančića. Natjecanje je provedeno u šest kategorija (osnovna škola – 7. i 8. razred; srednja škola – od 1. do 4. razreda), a provodi se u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH.

  :: opširnije :: 


objavio: Maja Farkaš  datum: 30. 5. 2014. 12:04

DRŽAVNO NATJECANJE IZ HRVATSKOGA JEZIKA

Sedmašica Stela Sarić postigla je 76 bodova na XIX. županijskome natjecanju iz hrvatskoga jezika u Jakšiću te osvojila prvo mjesto. 

Stela je pozvana i na Državno natjecanje iz hrvatskoga jezika koje će se održati u Šibeniku od 6. do 8. svibnja 2014. u u Gimnaziji Antuna Vrančića u Šibeniku.

  :: opširnije :: 


objavio: Maja Farkaš  datum: 7. 4. 2014. 10:14

HAIKU

Haiku pjesma japanskoga je podrijetla. Sastoji se od triju stihova koji imaju pet, sedam i pet slogova. Motivi su najčešće uzeti iz prirode. Pročitajte (dva puta za redom)  haiku najuspješnijih petaša.

  :: opširnije :: 


objavio: Maja Farkaš  datum: 7. 4. 2014. 10:00

LiDraNo 2014. - županijska razina

Dana 6. veljače 2014. u Osnovnoj školi Zdenka Turkovića u Kutjevu odražana je smotra LiDraNo. Na LiDraNu su svoje radove predstavili i učenici naše škole.  Izvrsnim nastupima zaslužili su prijedloge za državnu razinu smotre LiDraNo!

  :: opširnije :: 


objavio: Maja Farkaš  datum: 6. 2. 2014. 18:31

Natjecanje iz hrvatskoga jezika i LiDraNo

U školskoj godini 2013./2014. natjecanje iz hrvatskoga jezika će se provesti na školskoj, županijskoj i državnoj razini. U natjecanju mogu sudjelovati učenici 7. i 8. razreda osnovne škole.

Županijska smotra LiDraNo 2014. održat će se 6. veljače 2014. godine u OŠ Zdenka Turkovića u Kutjevu.

  :: opširnije :: 


objavio: Maja Farkaš  datum: 29. 1. 2014. 14:01

Mitovi i legende Vijest ima dokument u privitku

Mit je priča o događajima i likovima s početka svijeta koji imaju obilježja božanskoga i svetoga.  U mitovima se priča kako su svijet, ili pojedini njegovi dijelovi i osobine, nastali djelovanjem nadnaravnih sila. Mitovi nastaju u pradavna vremena, na početku postanka pojedinih naroda ili skupina naroda pa su poznati grčki, rimski, slavenski, indijski i drugi mitovi.

  :: opširnije :: 


objavio: Maja Farkaš  datum: 27. 11. 2013. 13:05

KORISNE MREŽNE POVEZNICE

Poveznice upišite i spremite u svoj pretraživač među omiljene stranice i poslužite se njima kad god vam zatrebaju.

  :: opširnije :: 


objavio: Maja Farkaš  datum: 26. 11. 2013. 17:31
 


Maštaonica, stvaraonica

Dječak sanjar

 

U tišini hladne, mračne noći

kad već utihnulo je sve,

usamljeni dječak ulicom hoda,

ulicom koja nema kraja.

 

Dok kiša polagano pada

ulicama mračnog grada,

dječak ne posustaje, grije ga nada.

Hoda ulicom, ulicom koja nema kraja.

 

Ljubav, mir, nježnost i toplina

to je sve što dječak treba.

On i dalje za time traga

pod svjetlima zvjezdanoga neba

i hoda ulicom, ulicom koja nema kraja.

 

Lara Radivojević, 8.b

 

 

Molitva

Tko to šapuće u sobici?

Čije se to ruke sklapaju?

Sirota starica pogrbljeno kleči

i ponizno Boga moli.

 

Uzdahne, pomoli se još jednom i

zauvijek sklopi svoje suzne oči.

 

Na njezinu grobu ni cvijeta ni čovjeka.

 

Paulina Nikolić, 8.c

 

Proći će i ovaj dan

 

Proći će i ovaj dan,

ostati zaboravljen,

utonuti u najtiši san.

 

Sve će ostati iza nas,

utonuti, nestati.

 

A ja ću čekati iskre novoga dana.

 

David Kozbašić, 8.c

 

 

 

 

Sadako hoće živjeti - osvrt

 

                   Lektirno djelo Karla Brucknera Sadako hoće živjeti čita se u osmome  razredu osnovne škole.
               Autor je ovu knjigu napisao u formi romana s puno likova i događaja. Osvojio je čitatelje diljem svijeta ispričavši priču o padu bombe na grad Hirošimu te je svakome liku dao njegovu priču po kojoj se ističe i koja vam daje osjećaj kao da ste ih pobliže upoznali. Iz knjige se može puno toga saznati o običajima i načinu života ljudi toga vremena i možemo vidjeti da je pisac bio informiran. Najvažniji lik je mala djevojčica Sadako koja sa samo četiri godine života svjedoči padu bombe na njezin grad, a nakon nekoliko godina umire od posljedica. Vrlo se jasno može vidjeti kako pisac ima svoju viziju i ideju koju nam želi prenijeti pišući knjigu. U jednom trenutku jedan od likova prenosi nam piščeve misli i poruku govoreći o zlu koje je snašlo djevojčicu Sadako i kako se događaj u Hirošimi nikada ne smije ponoviti. Tu poruku poručuje ljudima svih uzrasta, a posebno mlađim generacijama koje dolaze na vlast i upozorava ih na posljedice rata. Na jako maštovit način prenio je poruku koju su prihvatili i podržali njegovi čitatelji.
               Sadako hoće živjeti izniman je izbor za lektiru jer širi poruku mira. Dajem svoju preporuku.

Svea Anušić, 8.b

 

 

Sadako hoće živjeti - osvrt

         Sadako hoće živjeti lektirno je djelo Austrijanca Karla Brucknera koje je objavljeno 1961. godine. Roman je preveden na  sedamdestak jezika i prodan u preko dva milijuna primjeraka diljem svijeta. Tema je djela život djevojčice Sadako za vrijeme rata.

           U romanu djevojčica Sadako živi u Japanu sa svojim bratom Šigeom, mamom i tatom koji je u ratu. U Japanu vladaju glad i siromaštvo i ljudi jedva preživljavaju. Japan osvaja američke baze, ali ih Amerika u tome sprječava i Japan se povlači u svoje granice. Amerikanci bacaju atomsku bombu na Hirošimu u Japan, a Sadako je, začudo, preživjela eksploziju. Nakon nekoliko godina sve boljeg i boljeg života Sadako se razboljela i umrla od posljedica atomske bombe. Neki likovi iz romana su: Sadako, Šigeo, Sadakina i Šigeova majka i otac, gospođa Kumakihi i mnogi drugi.

           U knjizi ima puno opisivanja i japanskih imena pa nije lako zapamtiti sve te informacije. Bez obzira na to što je knjigu malo teže za razumjeti ona je zanimljiva i poučna jer kad pročitamo kakve strahote dolaze od rata, mi ga sigurno nećemo proizvesti.

Fran Nemec, 8.b     

 

Ogledni primjer cjelovite interpretacije za osmaše

Dragutin Domjanić

                                   Bele rože

          Pjesma Bele rože lirska je dijalektna pjesma spjevana kajkavskim narječjem na kojemu se temelji pjesnikov zavičajni jezik.

          Lirski subjekt obraća se majci prisjećajući se djetinjstva i svoga bijeloga doma koji se nalazio na vrhu brda. Sadržaj pjesme možemo podijeliti na dva dijela. Prvi se dio odnosi na prošlost, dane djetinjstva uz koje povezuje osjećaje sreće, veselja, radosti, a ugođaj je idiličan. Pjesničke su slike u prvome dijelu raznolike, utemeljene na svim osjetilima koja se međusobno miješaju. U prvoj pjesničkoj slici pretapaju se vizualni, taktilni i auditivni doživljaji: „Rosa još s trave se svetila vani,/Stare su vure polahko odtukle“. Osnovni su motiv pjesme bijele ruže kojima se u svakoj pjesničkoj slici pridružuju različiti doživljaji i osjećaji: divljenje njihovoj raskošnoj ljepoti, povezanost s majčinim likom na prozoru kojoj su ruže dragale ruke i kao da su joj se htjele privinuti u zagrljaj.

Drugi dio pjesme pripada sadašnjosti i uz sadašnjost vezani su osjećaji tuge, nostalgije, čežnje. Dom je razrušen, ledina je pusta i žalosna, nema više ruža, sve je mrtvo. Samo još u pjesnikovoj duši živa su sjećanja na djetinjstvo, u njima ruže još uvijek cvjetaju i privijaju se majčinim rukama. Vanjsku kompoziciju pjesme čini osam katrena sastavljenih uglavnom od jedanaesteraca i dvanaesteraca vezanih nepravilnom rimom (abcb). Ritam pjesme je polagan, ostvaren stankama, inverzijama i ponavljanjima. Jezik ove pjesme vrlo je slikovit, izražajan, pun zvukova i misaon što se postiže uporabom stilskih sredstava. Slikovitost je ostvarena epitetima, misaonost metaforama, zvučnost izborom riječi koje povezujemo uz zvukove, odnosno uporabom kajkavskih izraza.

          Pjesma Bele rože istodobno je pejzažna i misaona. Iza pejzažnih motiva vezanih uz pjesnikovo djetinjstvo kriju se njegovi osjećaji i zbog toga mi se ova pjesma svidjela.

 

Lara Radivojević, 8.b

   

GRAD HEROJA

              Kada čujem da se spominje grad Vukovar, odmah pomislim na ratna stradavanja, tugu i bol. Kada sam čuo koliko je ljudi poginulo, koliko je ljudi nestalo, koliko je ljudi ranjeno, koliko pokopano u masovnim grobnicama pitam se onda čemu ratovi.

               Vukovarska bolnica najtužnije je i najstrašnije mjesto na kojem sam bio. Nešto neopisivo. Svi ti ljudi koji su tamo bili zbrinuti...nešto neopisivo. Trpinjska cesta , groblje tenskova, hrabri vojnici koji su izašli s teškom artiljerijom pred tenka od nekoliko tona i uništili ga. To su hrabri ljudi. Na Ovčari je bilo 936 žrtava, a najmlađa je beba koje je imala samo 6 mjeseci, pa onda pomislite u sebi što je beba skrivila, a da ne pričam o osobi od 106 godina. Strašno. U koncentracijskom logoru ljudi su spavali na malo slame, a deka je bila za dvoje. Stražari su se na njima iživljavali, morali su klečati držeći ruke na glavi. Hrvatski branitelji krenuli su u rat s nekoliko pušaka, lovačkih pušaka. I to jedna puška za dva hrvatska branitelja. Ali na kraju smo ipak uspjeli, pobijedili smo agresora.

               Samo ću ovo reći: „Vukovar će uvijek biti grad heroja.“

 

                                                                                                                                                                                                                         Karlo Pavičić, 8.b


Kontakti


Raspored zvona


Oglasna ploča

Kalendar
« Rujan 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji


Koliko je sati?


Korisni linkovi
LINO VIŠEBOJAC
 • LINO

Dnevni tisak

Za roditelje i učenike

Časopisi
 • BUG
 • Drvo znanja

Učilica



Tražilica



Brojač posjeta
Ispis statistike od 31. 1. 2014.

Ukupno: 154008
Ovaj mjesec: 3557
Ovaj tjedan: 248
Danas: 138




preskoči na navigaciju